BambooLab je mlada digitalna agencija, članica udruge Osijek Software City, čiji su osnivači proputovali više od 60 zemalja, radili u njima, učili ili sami podučavali druge, ali su se na kraju odlučili osnovati IT firmu u Osijeku.

Po našim saznanjima, to je i jedina tvrtka za razvoj softvera u Osijeku koja je izabrala Ruby on Rails kao glavni programski jezik. Razloge zašto su se odlučili baš za njega, njegove prednosti i trenutno studentsko poznavanje tehnologija komentirao je Boris Rauš, direktor i suosnivač BambooLaba.

Zašto ste se odlučili za Ruby on Rails?

Za Ruby on Rails odlučili smo se prvenstveno zbog mogućnosti da izrazito brzo završavamo web aplikacije te zbog agilnosti programskog jezika. Korištenost Ruby on Rails tehnologije u svijetu je sve zastupljenija, a i korištenje ove tehnologije bio je način da se diferenciramo spram ostalih IT tvrtki koje djeluju na ovim prostorima. Velik dio odigrala je i znatiželja te zaljubljenost u clean code, za koji smatramo da je lako održiv unutar Ruby on Rails sintakse i koncepata.

S tehničkog pogleda, glavne konvencije Ruby on Railsa su DRY (don’t repeat yourself) princip, clean code i objektno-orijentirani stil programiranja što pridonosi brzini dostavljanja rješenja klijentima. I ostali programski jezici se u manjoj ili većoj mjeri drže sličnih konvencija, no htjeli smo izazov, htjeli smo se maknuti van postavljenih kalupa i htjeli smo si nametnuti drugačiji pogled. Također, mislimo da je Ruby jednostavno zabavan programski jezik

Koje su prednosti Rubyja pred PHP-om?

Ruby drži prednost pred raznim programskim jezicima, ne samo pred PHP-om. Dosta programskih jezika definira točan pristup i način rješavanja određenih problema, dok Ruby podržava izražajnost i suptilnost.

Većina programskih jezika limitira programere i onemogućava korištenje svih aspekata koda na više načina, a Ruby zbog svog dinamičnog stila pisanja pruža tu opciju. I prema nama najvažnije, Ruby ima prekrasnu sintaksu koja programerima već nakon prvog čitanja otkriva velik spektar što koji dio koda izvršava.

Svakako bi pozvao sve čitatelje da pročitaju The Rails Doctrine od gospodina Heinemeier Hanssona, kreatora Rails frameworka.

Koliko vam je teško naći zaposlenike koji znaju Ruby on Rails?

Kad smo otvarali tvrtku, bilo nam je jasno da se Ruby ne uči u školama niti na fakultetima te da će naći zaposlenike koji su iskusni u Ruby on Railsu ili ga barem znaju biti jako teško.

Krenuli smo s drukčijom pretpostavkom, a to je da mi ni ne tražimo zaposlenike koji znaju Ruby on Rails. Tražimo zaposlenike koji znaju razmišljati, znaju programske koncepte i imaju jako veliku volju i želju. Takav skillset će jednostavno tog zaposlenika transformirati u Ruby on Rails programera.

Dosta često se stavlja naglasak na znanje nekog specifičnog programskog jezka, umjesto da se stavlja naglasak na poznavanje logike i osnova programiranja koja su neovisna o samom programskom jeziku. Ljude treba naučiti da budu programeri, a onda neka izučavaju posebne programske jezike.

Kroz sustav praksi koje nudimo studentima tijekom viših godina fakulteta, trudimo se od ljudi koji znaju misliti i znaju programirati, stvoriti ljude koji su to predznanje uspješno iskoristili i zaljubili se u Ruby on Rails, zajedno s nama.

Iz vašeg iskustva, jesu li studenti okrenuti novijim trendovima u programiranju?

Teško pitanje i rekao bih da odgovor na ovo ovisi od studenta do studenta. Moguće je koristiti novije programerske prakse koristeći “stare” tehnologije, što velik broj tvrtki i koristi.

Činjenica je kako su studenti tijekom studija najviše izloženi “starim” jezicima na sceni (php, Microsoftov stack i Java), što je i logično jer najveći broj tvrtki radi baš u tim tehnologijama. Ipak, uvijek ima onih studenata koji idu korak dalje pa samostalno uče novije tehnologije i programerske prakse. Isto tako, ako gledamo na globalnoj skali, ni Ruby on Rails više nije nova “hip” tehnologija, jer je na globalnoj sceni već desetak godina. Kod nas se smatra relativno novom tehnologijom jer ljudi naprosto nemaju iskustva s njim.

Naš osjećaj je kako studenti danas nisu dovoljno izloženi terminalu i pisanju naredbi pa izbjegavaju tehnologije koje to zahtijevaju. Prema našem mišljenju, razlog tomu je manji prodor Linuxa među korisnicima nego u ostatku svijeta te cijena Mac računala koja nije u skladu s našim standardima. Tako velika većina studenata koristi isključivo Windowse koji na sve načine pokušavaju izbjeći bilo kakvo upisivanje naredbi u terminal, dok su vani Linux i Mac standard među programerima i većina novih tehnologija bazira se na popriličnom korištenju terminala. Zato je studentima puno teže krenuti s takvim tehnologijama. Prema našem iskustvu, oni studenti koji su se susretali s alternativnim operativnim sustavima su upravo ti koji su otvoreniji prema novim tehnologijama i programerskim paradigmama i spremniji su prihvatiti nove trendove.