Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT) surađuje s Osijek Software City-em od samog osnutka naše udruge. Osnovan je davne 1978. godine kao Studij elektrostrojarstva, 1988. mijenja ime u Studij elektrotehnike, a 1990. u Elektrotehnički fakultet. Zadnju promjenu naziva radi 2016., naglašavajući orijentaciju prema računarstvu i srodnim područjima. S preko 200 studenata koje upisuje svake godine na preddiplomski sveučilišni i stručni studij  računarstva, FERIT je najveća visokoškolska ustanova u regiji koja proizvodi kadar za IT industriju. Osim promjene i uvođenja novih nastavnih programa prilagođenih potrebama tržišta, fakultet u posljednje vrijeme pojačava i rad u zajednici kroz aktivnosti poput LABUS-a i Pro-studenta.
Popis svih aktivnosti i sadržaja koje fakultet nudi bi zahtijevao nekoliko članaka, pa smo u želji da ga bolje i životnije predstavimo kontaktirali četvero bivših studenata koji danas rade u tvrtkama članicama OSC-a na poslovima developera, UX/UI dizajnera i  testera. Svoja su iskustva s nama podijelili Monika Čivić iz COBE-a, Danijel Vrgoč koji radi u Inchoo-u, Dijana Penić iz tvrtke Mono, te Eugen Luka Tominac, zaposlenik Adcona.

Koji ste smjer završili?

Monika: Završila sam diplomski studij računarstva u listopadu 2016. godine.

Dijana: Završila sam diplomski studij računarstva, smjer procesnog računarstva.

Danijel: Sveučilišni diplomski studij – smjer procesnog računarstva.

Luka: Završio sam diplomski studij, procesno računarstvo.

Koliko ste sveukupno zadovoljni znanjima koja vam je FERIT dao?

Monika: Recimo da bi ocjena bila nekakav dobar 3. Iako sam u principu mnogo naučila, ponekad imam osjećaj da sam uložila previše truda i energije u znanja koja mi trenutno ne koriste (ili bar to ne vidim direktno). Mogla sam, primjerice, trud i energiju uložiti na usavršavanje neke druge vještine. Ne kažem da su, primjerice OET, elektronika ili fizika loši kolegiji, štoviše dobro su mi išli, ali jednostavno trenutno ne vidim primjenu istih u svom poslu u IT industriji. Naravno, to ne znači da je situacija ista nekome sa smjera energetika, ali možda njima ne koriste neke druge stvari koje koriste mene. Istina je da na fakultetu naučimo kako učiti i to svakako koristi kasnije, ali bilo bi dobro da, osim vještine učenja, sa sobom ponesemo što više primjenljivog znanja. Najveći je problem što su programi i kolegiji jednostavno preširoki. To je razumljivo jer elektrotehnika, računarstvo i informacijske tehnologije nude široku lepezu zanimanja, ali ne možemo svi biti dobri u svemu. Bilo bi super da možemo, ali pošto to nije slučaj, smatram da treba više specifičnih kolegija za određeni smjer.

Dijana: Nažalost, nakon toliko godina truda i rada na fakultetu, poprilično sam sigurna da je ulaganje bilo jednostrano. Prvenstveno nisam zadovoljna znanjem koje je većina profesora pokušavala reproducirati i prenijeti polaznicima studija. Shodno tome, moja očekivanja po pitanju učenja i primjene znanja nisu bila zadovoljena. Smatram da sam mogla, tj. trebala naučiti više.

Danijel: Zadovoljan sam! Bilo je nekoliko kolegija koje danas ne koristim u praksi, ali čujem da se studijski programi računarstva mijenjaju i moderniziraju. Nadam se da je sada manje kolegija koji studenti nikad neće koristiti u praksi. Za mene nisu važne ocjene na fakultetu nego proces istančanog analitičkog pristupa rješavanju problema i visoki stupanj samostalnosti te kreativnosti.

Luka: Smatram da je FERIT izvrsno mjesto za stjecanje osnovnih znanja kao i dobro polazište za odabiranje područja kojim se želi baviti mladi inženjer u budućoj karijeri. Osobno sam djelomično zadovoljan programom koji sam završio. Zadovoljan sam time što sam imao mogućnosti provoditi projekte u raznim područjima što mi je olakšalo izbor područja kojim se želim baviti, a nisam zadovoljan razinom praktičnog znanja kojeg sam stekao.

Koji su vam kolegiji najviše pomogli za rad na trenutnom radnom mjestu?

Monika: Budući da radim u firmi koja se bavi izradom mobilnih i web aplikacija, najviše su mi pomogli kolegiji iz tog područja – Programiranje, OOP, Baze podataka, Web programiranje, Razvoj mobilnih aplikacija, Vizualizacija podataka i sl. Iako programi tih kolegija teško drže korak s modernim vremenom i trebalo bi ih prilagoditi, dobro je što su neki od njih (nažalost, ne svi) sadržavali izradu završnog projekta. Prilikom rada na projektima je, naravno, moguće malo odstupiti od programa prezentiranog na kolegiju i implementirati modernija rješenja, no to ovisi o vlastitoj inicijativi svakog studenta. Nekima bi dobro došlo malo više usmjeravanja od strane profesora i asistenata u smislu: što je trenutno in u IT industriji, na što obratiti pozornost prilikom rješavanja projektnog zadatka da studenti ne budu prepušteni sami sebi.

Ono što je također korisno kod takvih zadataka i zašto su pomogli prilikom zaposlenja je svakako činjenica da ih se može priložiti u portfolio i pokazati prilikom prijave za posao ili praksu. Stoga, savjetujem trenutnim i budućim studentima da se oko projekata potrude najbolje što mogu. Napomenula bih još da su mi prilično koristili i projekti za završni i diplomski rad gdje sam zapravo najviše i naučila. No, i to ponovno, sve ovisi o inicijativi pojedinca, odabiru dobre teme i angažmanu mentora. Ukratko, za buduća radna mjesta najviše nas pripremi rad na projektima sličnim onim stvarnima i dobro je što sve veći broj profesora to uvodi u svoje kolegije.

Dijana: Za rad na trenutnom radnom mjestu su mi najviše pomogli sljedeći kolegiji: “Sistemsko programiranje”, “Osnove automatskog upravljanja”, “Osnove robotike”, “Robotski vid”. Moj izbor možda nije očekivan budući da radim u IT firmi koja se ne bavi isključivo robotskim sustavima i automatizacijom procesa. Međutim, važno je za napomenuti da sam kroz spomenute kolegije imala mogućnost raditi s izvrsnim timom profesora i asistenata. Naučila sam što znači raditi pedantno, učiti mnogo, te primijeniti svoje znanje u praktičnom radu.

Danijel: Usmjeravao sam se prema Automatici (kolegiji OAU, SiS, EPV, UP, OR, DOS). Predmeti iz automatike su povezani jedni s drugima i potrebno je imati veliku širinu znanja kako bi student mogao shvatiti kako nešto radi. Iako ne radim u toj struci jer sam se zaposlio prije nego što sam diplomirao, zahvaljujući tim kolegijima na svom radnom mjestu mogu brže povezati činjenice iz različitih perspektiva. Zbog inženjerskog pristupa i načina razmišljanja koje sam stekao na fakultetu lagano vizualiziram problem i mogu raditi na njegovom rješenju. Nažalost, za usvajanje ovakvih vještina treba puno vremena.

Luka: Predmeti kao što su: Računalne mreže, Operacijski sustavi, Baze podataka  i OOP su kolegiji koji su imali dodirnih točaka sa trenutnim zanimanjem. Izvedba tih predmeta je doduše samo “zagrebala” površinu onoga čime se trenutno bavim.

Po vašoj procjeni, koja su vam znanja nedostajala?

Monika: Definitivno nedostaje više “modernog” programiranja. Na Programiranju i OOP-u, naučimo osnovne principe i onda nekako stanemo i ne znamo što dalje. Kako te osnovne programe i aplikacije malo unaprijediti i učiniti sličnijima onim koje svakodnevno koristimo? Možda nije loša ideja uvesti učenje još nekog programskog jezika. Također, niti na jednom kolegiju nismo upoznati s testiranjem, QA-om, software development workflowom, gitom i verzioniranjem ili strukturom nekog stvarnog IT poslovanja. Barem koliko je meni ostalo u sjećanju. Znaju li studenti FERIT-a da će morati usko surađivati s projekt menadžerima, dizajnerima i klijentima te poštovati ponekad nemoguće rokove? Znaju li da nije bitno samo napisati kod koji radi, nego da taj kod mora poštovati neka pravila pisanja te da će možda kasnije netko drugi raditi na njemu? Naravno, govorim o vremenu kad sam ja studirala. Nadam se da se situacija promijenila uvođenjem obavezne prakse.

Dijana: Nedostajala su mi opća znanja iz programiranja i poznavanje novijih računalnih tehnologija.

Danijel: Praktična znanja nedostaju na ovom fakultetu. Svaki bi student u sklopu kolegija trebao dobiti nekakav projektni zadatak koji će raditi od samog početka semestra. Studenta se tako motivira/tjera na samostalan rad, istraživanje, analizu i kreativnost u izradi projektnog zadatka. Tjera ga se da grije stolicu i ne odustane dok nije ostvario traženu normu u zadanom vremenskom roku.

Luka: Najviše bih naglasio nedostatak znanja Jave kao programskog jezika za kojeg ima mjesta u trenutnom obrazovnom programu kao i nedostatak naprednog znanja Linux-a i skriptnih programskih jezika koji su zastupljeni na Linux platformi (bash , python). Programski jezik C je bio rascjepkan na tri kolegija umjesto na jedan, maksimalno dva. Tu vidim priliku za ulazak drugih programskih jezika u obrazovni program.

Koji biste predmet – ili više njih – uveli u program?

Monika: Svakako bih prilagodila popise obaveznih kolegija ovisno o smjeru koji su studenti odabrali. Čula sam da se to već promijenilo na bolje u odnosu na vrijeme kad sam ja upisivala faks tako da je taj prijedlog možda već uvažen. U postojeće bih kolegije uvela više projektnih zadataka, a manje teorije (gdje je to moguće, naravno). Što se tiče novih kolegija, ne mogu govoriti za sva zanimanja, ali recimo za moje područje neki korisni kolegiji mogli bi biti: napredniji OOP, Razvoj mobilnih aplikacija i Web programiranje, Git, Testiranje, JavaScript Frameworks, Dizajn za developere, AI, Sigurnost.… Mogućnosti je puno. Vjerujem da bi neki htjeli naučiti više i o izradi računalnih igara pa bi i takav kolegij mogao biti zanimljiv. U sklopu postojećih kolegija Upravljanje projektima i Komunikacijske vještine trebalo bi upoznati studente s modernijim alatima i pristupima, agile developmentom i alatima kao JIRA, Asana… Potaknuti i naučiti pisanje CV-ova i prijava za posao, priprema za intervju te slaganje portfolia i LinkedIn profila i sve ostalo što svaka firma traži od budućih zaposlenika. Čini se banalno, ali se često pokaže da ljudi to ne znaju. Na kolegiju engleskog bi se moglo vježbati i pisanje članaka i blog postova jer je to već standardna praksa u IT zajednici. Shvaćam da se promjene ne mogu samo tako uvesti u program, ali se može na njih ukazati, studentima reći da je nešto što uče malo zastarjelo i što se danas koristi umjesto toga ili preporučiti najbolje stranice za online učenje. Pogotovo za entuzijaste koji stvarno žele znati više.

Dijana: Uz uvođenje novih predmeta, posebnu pozornost treba usmjeriti i setu predmeta koji bi se potencijalno trebali uklanjati iz službenog plana i programa. Smatram da bi kompletno restrukturiranje rasporeda bilo od iznimnog značaja za stvaranje novog adekvatnog okruženja, koje bi bilo u skladu s očekivanjima studija računarstva. ASP.Net tehnologije, Web-hosting aplikacija, Javascript, računarstvo u oblaku, te testiranje web aplikacija bi bili definitivno predmeti koji bi nam pružili mnogo bolju radnu podlogu.

Danijel: Treba uvesti suvremene programske jezike i koncepte koji su dio svakodnevice. JavaScript/PHP/Python frameworci, Android i iOS platforme su jako traženi danas, studenti koji bi naučili raditi s ovim tehnologijama bi se bolje prilagodili svom radnom mjestu te brže postali produktivniji.

Luka: Kao što sam već naveo, volio bih vidjeti generaciju koja će u obrazovnom programu imati Java programiranje, napredno korištenje Linux-a (kako radi Linux OS, Linux administracija, Linux skriptiranje). Uz tradicionalne kolegije svakako bih volio vidjeti neke naprednije teme kao što su: blokchain development, duboko učenje ili mobilna robotika. Za njih vidim mjesta u izbornim kolegijima. Mislim da bi navedene teme mogle privući veći broj kvalitetnijih studenata.

Da se možete vratiti u prošlost, što biste napravili drukčije? Biste li upisali isti faks? Više se posvetili nekim predmetima, neke zanemarili, više učili na svoju ruku, sudjelovali u praksama?

Monika: Svakako bih ponovno upisala računarstvo jer sam unatoč primjedbama koje navodim, uspjela savladati i dobiti osnove potrebne za rad u IT-u. Još jedan veliki plus odlaska na fakultet je networking. Zahvaljujući studiranju imam poznanstva u različitim IT firmama, ne samo u Osijeku već i u drugim gradovima što nije zanemarivo. Da mogu vratiti vrijeme, svakako bih se prijavila i na praksu u neku od osječkih firmi. Za tim možda i najviše žalim, ali čini mi se da se taj sistem studenata na praksama tek nedavno malo više popularizirao. Što se tiče samostalnog rada sam čak bila i dobra, ali sada vidim da sam se mogla potruditi još i više. Možda sudjelovati na hackathonima, više ići na predavanja pametnijih i iskusnijih kolega i sl. Barem toga sada ima dosta. No, ništa strašno, ako postoji volja, stigne se sve i malo kasnije jer u konačnici, učenje i usavršavanje ne staje kada završi studiranje. Klišej, ali istina. :)

Dijana: Upisala bih isti fakultet, ali bih također pokušala zanemariti predmete za koje smatram da nisu adekvatni za studij računarstva. U svakom slučaju bih mnogo više učila mimo fakulteta, a pohađanje praksa bi bio prvi korak k tome.

Danijel: Upisao bih ETF/FERIT još jednom i opet bih išao prema automatici. U slobodno vrijeme bih više eksperimentirao s različitim programskim jezicima kako bih pronašao onaj koji mi je dovoljno izazovan i za koji bih se želio usavršavati. Savjetujem studentima da počnu programirati, idu na organizirana predavanja Udruge Osijek Software City, postavljaju pitanja, budu proaktivni i odrede si ciljeve koje žele ostvariti. Posla u IT-u ima jako puno i što više nauče za vrijeme fakulteta, brže će postati konkurentniji na tržištu rada.

Luka: Da se mogu vratiti u prošlost upisao bih isti fakultet i isti smjer, ali bih utrošio manje vremena na neke teoretske predmete i razliku vremena uložio u neki on-line tečaj kako bih izbrusio vještine koje kolegiji ne pokrivaju dovoljno, a područja su od interesa osječkih IT firmi.

Zaključak

Insistiranje na praktičnim sadržajima, proaktivnosti i sudjelovanje u aktivnostima u zajednici su preporuke oko kojih se svi slažemo. S druge strane, studenti su u STEM području znatno kritičniji i zahtjevniji po pitanju nivoa znanja i sadržaja programa od kolega u nekim drugim područjima. Ono što je FERIT-ovom studentu prelagano i nezahtjevno, kolegama na drugim fakultetima je ponekad “viša matematika”. U tom kontekstu, feedback mladih magistara računarstva djeluje “oštrije” od kolega sa “društvenih” fakulteta. Bez obzira na to, drago nam je da njihovi komentari sadrže konstruktivne prijedloge i preporuke, te da su voljni ponuditi zajednici svoja iskustva i stečeno znanje. Najbitnije je da je svima – profesorima, studentima i poslovnoj zajednici – stalo do programa i sadržaja, te nivoa znanja koji stječu nove generacije IT stručnjaka. Kroz modernizaciju programa  i uvođenje novih smjerova (npr. “Automobilsko računarstvo i komunikacije” koji je krenuo prošle godine), FERIT je na dobrom putu da postane prepoznatljiva obrazovna institucija na regionalnoj razini, a njegovi diplomanti ostaju okosnica na kojoj se gradi OSC.