Znanja i vještine studenata osječkih fakulteta

U cilju poboljšanja suradnje s fakultetima u sastavu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, ovaj smo mjesec proveli istraživanje kojim želimo saznati kakvo mišljenje imaju poslodavci iz IT sektora o znanju i vještinama vezanim uz software development koje studenti s našeg sveučilišta usvoje tijekom školovanja. U istraživanju je sudjelovalo 12 tvrtki sa sjedištem u Osijeku ili Zagrebu koje zajedno zapošljavaju preko 1000 djelatnika, a kojima je osnovna djelatnost razvoj softvera.

Istraživanje smo fokusirali na ustanove koje proizvode kadrove za područje software developmenta i usko vezanih struka. Trenutno su to u Osijeku Elektrotehnički fakultet – ili po novome Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (studij računarstva), Odjel za matematiku (smjer matematika i računarstvo), Ekonomski fakultet (studij poslovne informatike) i Filozofski fakultet (studij informatologije / informacijskih znanosti). Svjesni smo da je teško dati prosječnu ocjenu za sve studente koji dolaze iz jedne ustanove, jer svaki pojedinac ima vlastite prednosti i mane. S druge strane, iz iskustva znamo da pojedini fakulteti u kontinuitetu imaju različite kriterije i pokrivenost važnih tema, pa smo to ovim putem željeli identificirati.

Rezultate namjeravamo koristiti u radu s članicama Sveučilišta u cilju promjene i prilagodbe postojećih studijskih programa. Također smatramo da informacijama prikupljenim na ovaj način možemo pomoći kako sadašnjim maturantima, tako i budućim generacijama studenata kod odabira fakulteta. Nadamo se da ćemo na ovaj način dugoročno lakše dolaziti do kvalitetnijih i spremnijih kandidata, te osigurati temelje za siguran rast i razvoj Osijek Software City-a.

Rezultati obuhvaćaju zaposlene od početka 2013. godine do danas, te su u njih uključene ocjene 10 studenata Ekonomskog fakulteta (od koji 4 još nisu završili studij), 147 studenata Elektrotehničkog fakulteta (od toga 29 nediplomiranih), 3 studenta Filozofskog fakulteta, te 20 studenata Odjela za matematiku (od kojih 11 još nije diplomiralo). Velike razlike u ovim brojkama posljedica su činjenice da se studenti “društvenih” fakulteta (EFOS-a i FFOS-a) još uvijek ne zapošljavaju često na pozicijama software developera. S Odjela za matematiku trenutno izlazi razmjerno mali broj stručnjaka za razvoj softvera, tako da je Elektrotehnički fakultet do sada osiguravao uvjerljivo najveći broj kandidata za posao u IT tvrtkama.

Kriteriji istraživanja su uključivali “soft skills” (usvajanje novih znanja i vještina, samostalnost u radu, motiviranost), kao i najčešće tražena bazna tehnička znanja i vještine (algoritmi i strukture podataka, objektno-orjentirano programiranje, upravljanje softverskim projektima, internet tehnologije i razvoj web aplikacija, razvoj mobilnih aplikacija, rad s bazama podataka, testiranje i osiguravanje kvalitete), te opći dojam.

Rezultati

Ispod je tablični prikaz prosječnih ocjena po svakom kriteriju.

EFOS ETFOS FFOS MATHOS
Usvajanje novih znanja i vještina 4,25 4,22 3,00 4,57
Samostalnost u radu 4,00 3,67 2,50 4,86
Motiviranost za rad i dodatno učenje 4,50 4,11 3,00 4,86
Algoritmi i strukture podataka 1,75 3,22 2,00 4,29
Objektno-orjentirano programiranje 2,00 2,88 1,50 3,57
Upravljanje softverskim projektima 2,25 2,13 1,50 2,71
Internet tehnologije i razvoj web aplikacija 2,50 3,29 2,00 3,29
Razvoj mobilnih aplikacija 2,00 2,57 1,50 2,29
Rad s bazama podataka 1,75 2,50 2,50 3,71
Testiranje i osiguranje kvalitete softvera 2,50 2,67 2,00 2,86
Opći dojam 4,00 3,22 2,50 4,43
Ukupan broj studenata 10 147 3 20
Nediplomiranih 4 29 0 11

Analiza

Apsolutni iznosi ocjena u ovom kontekstu, posebno za fakultete s kojih nam dolazi manji broj studenata, svakako nisu potpuno relevantni. Rekli bismo da su bitniji njihovi relativni odnosi. Također, valja primjetiti da se ovdje radi o “filtriranom” uzorku boljih studenata koji su uspješno pronašli posao vezan uz software development. Stanje u ukupnoj studentskoj populaciji je svakako lošije.

Ekonomski fakultet: Broj studenata pokrivenih istraživanjem je premali za konačan zaključak. Utisak je da studenti ovog fakulteta u startu imaju nešto lošija tehnička predznanja, što kompenziraju visokom razinom motiviranosti, samostalnosti i brzinom usvajanja novih znanja. Fakultet je do sada bio usmjeren primarno na proizvodnju “nedeveloperskih” kadrova u ITu. Iznenađenje je da po općem dojmu, koji obuhvaća sve kriterije kroz subjektivni dojam poslodavaca, zauzimaju visoko drugo mjesto.

etfos

Elektrotehnički fakultet (Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija): radi se o ustanovi koja je u prethodnom trogodišnjem razdoblju proizvela daleko najveći broj software developera u regiji. Po našim rezultatima, postoji značajan prostor za podizanje razine znanja budućih inženjera, posebno vezano uz bazične teme poput poznavanja algoritama i struktura podataka, te osnova objektno orjentiranog programiranja. Isto vrijedi i za područja koja su slaba točka većine fakulteta, poput upravljanja projektima, rada s bazama podataka i testiranja.

Filozofski fakultet: bez obzira na relativno niske ocjene, vrlo mali broj studenata koji su pokriveni istraživanjem ne omogućava ozbiljniju analizu. Ovaj je fakultet od prošle godine krenuo u promjene studijskog programa vezanog uz IT. Sudeći po visokoj motivaciji studenata i nastavnika, kao i po njihovoj aktivnosti unutar zajednice, za očekivati je da će se stanje brzo promjeniti nabolje, iako u smislu proizvodnje developerskog kadra teško mogu prestići “tehničke” fakultete.

Odjel za matematiku: najbolji u gotovo svim kategorijama. Pomalo su iznenađujuće visoke ocjene za “soft skills” kriterije, te vrlo visoka ukupna ocjena. Iako postoji još dosta prostora za napredak, naš je dojam da Odjel prednjači u kvaliteti rada vezanim uz bazična znanja, te studentima daju širinu koja im omogućava da se vrlo brzo prilagode izazovima koji ih čekaju na radnom mjestu.

Komentari sudionika

U istraživanju su sudjelovali uglavnom direktori i voditelji poslovnica tvrtki, ili osobe zadužene za zapošljavanje i rad s novozaposlenim kadrovima. Za kraj navodimo neke od njihovih komentara koji sažimaju razmišljanja poslodavaca u IT sektoru u regiji.

Generalni dojam je da je ulazno znanje po svim “tehničkim” stavkama ujednačeno loše na većini fakulteta. No, s vremenom (6 mjeseci – 2 godine) zaposlenici dosegnu potrebnu razinu znanja, što je rezultat njihove sposobnosti i motiviranosti.

Poslodavcima se često zamjera da žele da im fakulteti proizvode kadrove koji bi bili odmah spremni za rad u struci. Situacija je zapravo potpuno obrnuta – mi želimo zaposlenike sa dobrim temeljnim znanjima, što rijetko dobivamo. Razlike u znanju između motiviranog samoukog programera sa srednjom stručnom spremom i inženjera računarstva nakon 5 godina fakulteta često znaju biti vrlo male.

Naša interna ulazna testiranja su pokazala da u prosjeku studenti MATHOS-a imaju zamjetno veću motivaciju i veću razinu znanja iz područja koja su obrađivali tijekom studija. Iako programom prilagođeniji potrebama IT industrije, kvalitetom ETFOS zaostaje za MATHOS-om.

7 komentara na Članak

  1. Bilo bi još zanimljivije vidjeti kako se studenti FF-a i EF-a mogu u tehnološki svijet probiti upravo ulogama koje nisu samo developerske, a itekako koriste razvoju kvalitetnih tehnoloških proizvoda :) Ne zapošljava primjerice Google bez razloga kile socilologa :)

    1. Denis Sušac napisao:

      I tome ćemo se jednom posvetiti. Idemo po prioritetima, u lokalnim su okvirima najtraženiji developeri, oni su bazni resurs koji stvara osnovnu vrijednost. “Netehnološki” kadrovi su nadogradnja za kojima potreba raste sporije i kasnije.
      Nisam siguran da je po pitanju obrazovanja u tim segmentima stanje kod nas bolje. Najveća boljka je bježanje od kvantitativnih metoda. Sociolozi, psiholozi i ini “olozi” koji budućnost vide u ovoj industriji se ne bi trebali bojati matematike, statistike, pa i nekih primjenjenih tehničkih znanja.

      1. Ne slažem se uopće s tobom :) Mislim da je upravo stav da UX-aše, business developere i growth hackere treba kasnije tražiti razlog zbog čega smo uvelike outsourcaši prvenstveno kao tržište. Upravo zato što se gleda na to da trebamo samo developere (i da , treba ih mnogo), ostat ćemo gdje jesmo.

  2. Pardon – baš, ne uopće :)

  3. + Ne vidim po čemu posebice sociolozi i psiholozi *BJEŽE* od kvantitativne metode? Pa upravo su to humanistički kadrovi koji se najviše bave primjerce istraživanjima i mnogo su bolji od developera u recimo analitici tech proizvoda :)

    1. Denis Sušac napisao:

      Ma nitko ne kaže da trebamo SAMO developere (a tu su definitivno i UXaši i ostatak “proizvodnje”) – ali trebamo ih uvjerljivo najviše. Teško da ćeš na navedenim fakultetima naći značajan broj ljudi i za jednu od navedenih kategorija u ITu. Stvarno bih volio da “humanistički” kadrovi koji izlaze s njih suvereno barataju kvantitativnim metodama. U praksi vidim potpuno drugu sliku, npr. magistre koji ne znaju postotni račun. Isto kao i mag. računarstva koji ne zna osnove OO programiranja. Naravno da nisu svi takvi, ali prosjek je problematičan i vozimo na izuzetnim pojedincima kojih je premalo. Od ostalih nikada business developera i growth hackera. To se mora promjeniti.

      A procjene tko je u čemu bolje mi vuku na gledanje na developere kao na “code monkeys” kojima je najveći doseg outsourcanje za stranog gazdu. Upravo tu imamo problem s nekima od tehničkih fakulteta, koji tvrde da je nivo znanja kojeg daju studentima sasvim dovoljan za ono što nama treba. Eto, oni znaju bolje :)

  4. UX i “growth hacking” su discipline koje su izrasle iz potreba developmenta. Mi smo trenutno u stadiju gdje moramo proizvoditi core vrijednost, a zato nam trebaju developeri. Ne trebamo growth hakere da “hakiraju rast” proizvoda i usluga koje nemožemo proizvesti jer nemamo core osoblja koje stvara value. Barem ne u Osijeku…

Ostavi Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *