Tvrtkama koje proizvode software trebaju ljudi koji znaju načela software developmenta. Većina informatičkih tvrtki u Osijeku smatra kako osječki fakulteti ne stvaraju znanja i vještine koje će studente pripremiti za ovu struku. Tomislav Jakopec, profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku i član naše udruge ne slaže se s tim. Diplomirao je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, a potom doktorirao na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Ističe kako je najviše naučio radom u ORKA-i, u kojoj je radio 5 godina te usavršio tehnologije kao Java EE i rad s relacijskim baza ma podataka (Supra, MySQL i PostgreSQL), ipak navodi kako je fakultet bio dobra teorijska polazna točka za kasniju primjenu tog znanja u praksi.

Nakon 5 godina rada u ORKA-i, pružila mu se prilika za vanjskom suradnjom, a potom i za mjestom asistenta na Filozofskom fakultetu. Par godina kasnije postaje glavna poveznica između akademske zajednice i OSC-a. Kako to postiže i koliko je zadovoljan tom poveznicom, saznat ćemo kroz iduća pitanja i odgovore.

Vi ste prvi predstavnik akademske zajednice koji je ujedno postao član OSC udruge. Zašto ste se učlanili?

Kao što sam na poslu mogao vidjeti, ono što sam učio na fakultetu trebalo je primjeni u praksi. Nastojim voditi nastavu tako da ono što studenti nauče kasnije mogu primjeniti u tvrtkama i informacijskim ustanovama. Učlanio sam se jer me zanimalo što ljudi iz OSC-a imaju za reći, što im je cilj i mogu li ja svojim radom doprinijeti. Smatram da djelovanje treba ići kroz udruženja što nije moguće ako nisi dio toga. Prije učlanjenja sam posjećivao Hackathone i događaje, dok mi je prva aktivnost u udruzi bila Software Startup Akademija, gdje sam s Anom Roginom i Aronom Stanićem bio u organizacijskom odboru. Svidjela mi se pozitivna priča, rad udruge, činjenica da svi besplatno rade i pozitivno utječu na percepciju Osijeka, a prvenstveno developersku, startup i dizajn scenu.

Potom sam vidio mogućnost “gurnuti” studente u te aktivnosti. Zašto gurati? Jer se našim studentima nije dalo učiti HTML, CSS i druge tehnologije softverskog developmenta. Započeo sam sa dijeljenjem bonus bodova za kolegije kroz njihovo volontiranje na aktivnostima kao što su Acceleration Bootamp, Software Startup Akademiju, Hackathon i druge te očekivao kako će kroz to guranje u nekima niknuti interes za softverskim developmentom te da će se na koncu sami uključivati u vezane aktivnosti.

Vidite li interes, a samim time i napredak generacija u području softverskog developmenta iz godine u godinu?

Itekako se vidi napredak. Prije jedno četiri godine bilo je svega jedan ili dva studenta s FFOS-a koji su se našli u softverskom developmentu, no ja nisam imao ništa s time. Međutim, od prije četiri godine shvatio sam da velik broj studenata želi bodove i da će se neki od njih zainteresirati, što sam već spomenuo. Interes se dogodio, ali ne u mjeri u kojoj bih volio. Ipak, ne treba biti kritičan jer FFOS ipak nije primarno developerski studij.

Volim misliti kako je 10% studenata jedne generacije spremno za softverski development. Taj postotak se počeo povećavati tek prošle godine i nadam se da će se uskoro naći 20% zainteresiranih studenata. Što se trenutne generacije tiče, ne mogu procijeniti je li to interes za softverski development ili interes za položiti kolegij. Trude li se na kolegiju jer im se gradivo sviđa ili se trude samo da položi kolegij. Uz ove nedoumice smatram kako postoji interes studenata za softverski development.

Vide li se studenti FFOS-a u softversko developmentskim tvrtkama u budućnosti?

Primarno ne. Primarno se oni vide u knjižnici. Ne mogu svi ići u knjižnici niti mi proizvodimo knjižničare već informacijske stručnjake. Sekundarno se vide u arhivima, muzejima i školama, a tek onda u IT tvrtkama. To je njihov stav na upisu na studij i to je činjenica koju treba uzeti u obzir. Potom ih edukacijom i upućivanjem navodimo na preorijentaciju. Ako ih development doista zanima, prvotni stav se mijenja. Težim da s godinama 30% studenata promijeni stav i bude za development, tj. to bi bili studenti informacijske tehnologije na diplomskom studiju.

Ove akademske godine na Odsjeku na informacijske znanosti se otvorio dvopredmetni diplomski studij gdje jedan dio dvopredmetnosti čine informacijske tehnologije. Kakvi su dojmovi do sada?

Krenula je prva godina i na diplomski studij upisalo se 11 studenata. Očekivao sam ih više. Od ovog broja, troje je na žalost odustalo, tako da sad izvodimo nastavu sa 8 studenata. Od tih 8, smatram da je četiri zainteresirano, a ostalih četiri zainteresirano je za drugi dio dvopredmetnosti. Na tom drugom djelu položili su ispite, a glavne predmete na informacijskim tehnologijama položio je samo jedan student.

Iduće godine očekujem definitivno bolji upis, što brojčano, što onim pravim zainteresiranim za softverski development, jer kako sam već spomenuo, studenti su bolji u tom području iz generacije u generaciju. Što se same strukture informacijskih tehnologija tiče, zamišljeno je da damo studentima vještine i znanja s kojima bi se mogli zaposliti u IT tvrtkama, ali i u slučaju zaposlenja u informacijskim ustanovama pokrenuti unapređenja i osuvremeniti ustanove jer knjižnice, kao i muzeji i arhivi, trebaju studente koji će znati napraviti web stranice, mobilne aplikacije i slično za svoje ustanove.

Kakve aktivnosti provodite sa studentima i ima li studenata koji su već “nastupili” i ušli u developersku scenu?

Sa studentima idem na hackathone, konferencije, volontiraju na nekim od tih konferencija, sudjeluju na projektima, što je tek nedavno uvedena aktivnost, sudjelovanje u istraživanjima i slično.

Što se zapošljavanja tiče, ima bivših studenata koji rade u IT tvrtkama, u području developmenta ali i dizajna. Sadašnji studenti odrađuju prakse u informatičkim tvrtkama, a neki od njih ostaju i raditi za iste preko studentskih ugovora.

Možemo zaključiti kako popularnost softverskog developmenta na Filozofskom fakultetu iz godine u godinu sve više raste, a s novim informacijskim tehnologijama na diplomskom studiju te slikovito rečeno, paladinom osječke akademske zajednice očekujemo kako će informatičke tvrtke uskoro zapošljavati ljude s potrebnim znanjem i da će FFOS biti jedan od pozitivnih primjera koji može i dati takve ljude.